Povežite se s nama:
 
Poruka

zbornik v 19 b 1 1998

Zbornik, volumen 19. broj 1, 1998.


 

SADRŽAJ



Članci:

Halid Konjhodžić, 
Hrvatski ček i njegove osobitosti

Ljiljana Mikšaj-Todorović, Mladen Singer,
Obavijesti o prethodnim intervencijama društvenih institucija prema malodobnim počiniteljima kaznenih djela i/ili njihovim obiteljima kao kriterij izricanja odgojnih mjera

Zoran Kanduč, Velinka Grozdanić, 
Prostitucija (nepoželjna tema, kažnjiva radnja i stalna pojava) 

Miomir Matulović, 
Multikulturalizam i njegovo priznavanje

Zdravka Poldrugač, Irena Cajner Mraović, 
Obiteljske prilike maloljetnih kriminalnih povratnika u Županiji istarskoj

Damir Aviani, 
Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske (hrvatski parlamentarni ombudsman)

Elvio Baccarini, 
Pobačaj: Pomažu li moralne intuicije?

Antun Jurman, 
Jamstveni kapital banaka

Berislav Pavišić, 
Il problema della coerenza dei sistemi delle sanzioni penali

Bernd Schulte, 
Soziale Sicherheit als Element der Sozialen Marktwirtschaft, des Sozialstaats und einer künftigen Europäischen Sozialunion

Ivo Grabovac, 
Značenje potvrđivanja Protokola iz 1992. g. o izmjeni Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja mora uljem (naftom)

Nenad Hlača, 
Pravno uređenje braka u Republici Italiji

Maja Vehovec, Marija Kaštelan Mrak, 
Small and Medium Size Enterprise Development in the Transitional Economy of Croatia

Dan M. Scheuermann, 
Intentional Infliction of Emotional Distress in the Workplace 

Marinko Učur,
Suodlučivanje (participacija u odlučivanju) radnika

Edita Čulinović-Herc, 
Real Securities in Movables - European Unification Prospects and Transition Countries

Ivica Kinder, 
Institucionalna struktura i pravni položaj Sjevernoatlantske organizacije 

Intentional Infliction of Emotional Distress in the Workplace

Namjerno nanošenje duševne boli na radnom mjestu
 

Dan M. Scheuermann, Attorney at Law
Baton Rouge, Louisiana, USA


 
UDK:331.443
       347.426.4
Ur.: 26. svibnja 1997.
Pr.: 28. siječnja 1998.
Pregledni članak


Autor se u članku bavi novim oblikom odgovornosti poslodavca za štetu uzrokovanu zaposleniku namjernim nanošenjem duševne boli na radnom mjestu u državi Louisiani, SAD. Uz prikaz razvoja ovog posebnog oblika odgovornosti za štetu kroz pregled sudske prakse, autor ukazuje na kriterije prema kojima se utvrđuje postojanje ili nepostojanje odgovornosti poslodavca za ovu vrstu štete.

Ključne riječi: odgovornost za štetu, duševna bol, namjera, radno mjesto.

Institucionalna struktura i pravni položaj Sjevernoatlantske organizacije

 

Ivica Kinder, dipl. iur., savjetnik
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

 
UDK: 355.356:341.232.1
Ur.: 16. listopada 1997.
Pr.: 4. veljače 1998.
Stručni članak


Sjevernoatlantska organizacija (NATO) utemeljena je Sjevernoatlantskim ugovorom, kao njezinim osnivačkim ugovorom, 4. travnja 1949. godine u Washingtonu. Ugovor je stupio na snagu 24. kolovoza 1949. godine ratifikacijom svih država potpisnica.
NATO je regionalna međuvladina organizacija za samoobranu i kolektivnu obranu u smislu članka 51. Povelje Ujedinjenih naroda. NATO nema nadnacionalni karakter; države članice zadržavaju svoj puni suverenitet i nezavisnost.
Cilj NATO-a je promicanje stabilnosti i dobrobiti u sjevernoatlantskom području te zajedničko djelovanje radi očuvanja mira i sigurnosti. Radi ostvarivanja ciljeva Organizacije države članice poduzimaju aktivnosti u različitim sferama; dodatno u odnosu na svoje odredbe vojnog karaktera. Sjevernoatlantski ugovor, također, predviđa suradnju i konzultacije na političkom, gospodarskom i socijalnom polju. Prema tome, može se tvrditi kako Ugovor predstavlja okvir za široko utemeljenu suradnju između država članica.
Relativno jednostavan u svojoj izvornoj strukturi, NATO je od 1949. godine
pretrpio značajnu evoluciju glede svoje institucionalne strukture, uglavnom zbog
proširenja svojega članstva. Sastav i međusobni odnos njegovih organa mijenjali
su se često; taj je proces bio osobito intenzivan do sredine pedesetih godina.
U ovom radu autor slijedi te promjene i objašnjava sadašnju institucionalnu
strukturu Organizacije. Struktura NATO-a obuhvaća odvojenu vojnu i civilnu 
komponentu, a obuhvaća i organe koji sjedinjuju i vojne i civilne funkcije, dok je 
Sjevernoatlantska skupština tijelo izvan utvrđene strukture NATO-a.
Autor zaključuje kako će planirano proširenje NATO-a vrlo vjerojatno dovesti do 
institucionalnih promjena, koje, međutim, neće nametnuti bitne izmjene Ugovora.

Ključne riječi: Sjevernoatlantski ugovor, NATO, Sjevernoatlantsko vijeće,
Vojni odbor, Glavni tajnik, konzultacije, usuglašavanje, stalni predstavnici,
vojne snage, združeno zapovjedništvo, status.

 

Small and Medium Size Enterprise Development in the Transitional Economy of Croatia

Razvoj malih i srednjih poduzeća u tranzicijskom gospodarstvu Hrvatske
 

Dr. sc. Maja Vehovec, docent  
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

 
UDK: 65.017.2/.3(497.5)"1989/1996"
Ur.: 15. srpnja 1997.
Pr.: 1. prosinca 1997.
Pregledni članak

Članak prikazuje obrazac razvoja malih i srednjih poduzeća u tranzicijskom gospodarstvu Hrvatske. Tranzicijski proces u Hrvatskoj je do sada prošao kroz tri faze, od kojih je svaka bila pod utjecajem političkih prilika u smislu njihova trajanja i usklađenosti sa sličnim reformama u ostalim gospodarstvima Centralne i Istočne Europe. U ovom članku nastojali smo istaknuti karakteristike i specifične probleme svake faze polazeći od 1989. godine. Analiza završava s pregledom infrastrukture razrađene za potporu malim i srednjim poduzećima na nacionalnoj i regionalnoj razini u Hrvatskoj.

Ključne riječi: mala i srednja poduzeća, razvoj, tranzicijski proces.

Real Securities in Movables - European Unification Prospects and Transition Countries

Dr. sc. Edita Čulinović-Herc 
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci


 
UDK: 34::061.1EU
        347.952.1(4)
Ur.: 2. rujna 1997.
Pr.: 28. siječnja 1998.
Stručni članak

Iznose se polazne premise za ocjenu mogućnosti unifikacije europskog civilnog prava u oblasti osiguranja tražbina na pokretnim stvarima. Pri tome se ukazuje na razlike u koje postoje u nacionalnim pravima europskih država članica, koje se odnose na pravna pravila o stjecanju vlasništva na pokretnim stvarima, a umanjuju ili čak onemogućavaju izglede unifikacije u toj domeni. Skreće se pozornost na izmjene pravnih propisa u pravu zemalja u tranziciji, koje unošenjem instituta bliskih angloameričkom pravu povećavaju elemente divergencije u oblasti europskog prava osiguranja tražbina. Ukazuje se na stanovitu podvojenost među zemljama u tranziciji: dio slijedi uzore europskog kontinentalnog zakonodavstva, a neki se više priklanjaju common-law-u. Bez obzira što izmjene u zemljama u tranziciji rađaju novi pravni krajolik u domeni zaloga pokretnih stvari bez predaje u posjed, u nekim nacionalnim pravima konstatira se perzistentnost instituta osiguranja koji se temelje na vlasništvu, koje daje vjerovniku više nego što mu je gospodarski potrebno za osiguranje tražbine i koje nije uvijek popraćeno ispunjenjem publicitetne funkcije stvarnog prava. Iznosi se nova struktura instituta osiguranja, usvojena reformiranim propisima iz polja osiguranja tražbina i zaštite vjerovnika. Novo je zakonodavstvo uz zalog bez predaje u posjed kooptiralo i prijenos vlasništva radi osiguranja pa se podredno ukazuje na moguće razloge izbora jednog od tih pravnih okvira osiguranja tražbina.

Ključne riječi: zalog bez predaje u posjed, fiducijarni prijenos vlasništva, sredstva
osiguranja na pokretnim stvarima, unifikacijski izgledi, zemlje u tranzicije.

Pravno uređenje braka u Republici Italiji

Dr. sc. Nenad Hlača, docent 
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci 

 
UDK. 347.623(45)(091)
Ur.: 8. rujna 1997.
Pr.: 1. prosinca 1997.
Pregledni članak

Rad uvodno sadrži povijesni osvrt na razvoj instituta braka na današnjim područjima Republike Italije, koji u bitnim obilježjima predstavlja i temelje europske pravne povijesti. Talijanski glosatori, komentatori i kanonisti uspjeli su na recepciji rimskog prava preko Justinijanove kodifikacije stvoriti osnove zapadnoeuropskog shvaćanja braka kao pravnog instituta. Pravno uređenje braka u 16. st. na područjima današnje Republike Italije kao i u europskim zemljama u kojima je primat imala rimokatolička religija ustanovljeno je aktima Tridentinskog koncila. Odnosi svjetovne i duhovne vlasti glede braka u 19. i 20. st. uređuju se konkordatima. Analizirani su sadržaji o formi zaključenja braka i nadležnosti duhovnih sudova u konkordatima Svete Stolice i nekih europskih država. Posebna je pozornost usmjerena okolnostima koje su prethodile zaključenju Konkordata između Republike Italije i Svete Stolice 1929. godine, koji je doveo do pluralizma formi zaključenja braka i do isključive nadležnosti duhovnih sudova glede sporova o razrješenju konkordatskih brakova. Izmijenjena društvena klima u Italiji sedamdesetih godina, koja se nazirala i u presudama Ustavnog suda u svezi s priznavanjem učinaka presuda duhovnih sudova o razrješenju braka, dovela je do preispitivanja odnosa države i crkve. ustavni je sud presudom br. 18 iz 1982. godine zaključio da apelacijski sudovi u postupcima priznavanja presuda duhovnih sudova o razrješenju braka moraju polaziti od načela jednakosti građana pred zakonom i da presude duhovnih sudova moraju biti sukladne javnom poretku i ustavnim načelima. ugovorima Svete Stolice i Republike Italije o izmjenama Lateranskog konkordata koji su stupili na snagu 1985. godine, odnosi između Svete Stolice i Republike Italije uređeni su na način primjeren europskim sustavima duže laičke tradicije: na načelima odvojenosti crkve i države, jednakosti svih vjerskih zajednica i supremaciji ustavnih načela. Započeta reforma nije dovršena, promjene će ovisiti o dinamici razvoja talijanskog društva i nedvojbeno će utjecati i na pravno uređenje braka u Republici Italiji de lege ferenda.

Ključne riječi: Republika Italija, brak, forma sklapanja braka, Konkordat. 

Suodlučivanje (participacija u odlučivanju) radnika

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, 
izvanredni profesor
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
UDK: 331.107
Ur.: 17. srpnja 1997.
Pr.: 14. listopada 1997.
Stručni članak

Već su donijeti Zakon o radu, zaštiti na radu, o zapošljavanju i drugi. Očekuje se provođenje novog radnog i socijalnog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj. Složeni društveni odnosi zahtijevaju da se to učini što adekvatnije, uz puno poštivanje pravnih standarda u skladu s dostignućima europskih demokratskih zemalja.
Posebnu pozornost zahtijevaju kolektivni radni odnosi, a u okviru njih reguliranje i realiziranje suodlučivanja i suupravljanja radnika u poduzećima. Pravo na suodlučivanje je pravo na sudjelovanje u donošenju odluka koje se odnose na rad i radne odnose, na informiranje i odlučivanje u interesu zaštite zdravlja i života zaposlenih i na druge radnopravne i socijalnopravne odnose.
Taj fenomen suvremenog doba ugrađen je u novo radno zakonodavstvo Republike Hrvatske. U skladu s konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada, s modernim zakonima i praksi u svijetu, primjereno odnosima koji se uređuju, to treba što dosljednije tumačiti i provoditi.

Ključne riječi: suodlučivanje, poslodavac, zaposlenici, rad, radni i socijalnopravni odnosi. 

 
.