U sklopu reforme prava osiguranja kredita transformacijske zemlje pokazuju interes za preuzimanje iz njemačkog prava instituta zemljišnog duga, kao neakcesornog sredstva osiguranja. Također u Europskoj Uniji, gdje se zbog razlike u nacionalnim pravima ispoljavaju poteškoće kod prekograničnog osiguranja kredita, postoje razmišljanja o uvođenju "europske hipoteke" koja bi bila neakcesorno imobilijarno sredstvo osiguranja. 
Prvi dio rada posvećen je pitanju da li je zemljišni dug zbog svojih odlika neakcesornosti i apstraktnosti dogmatski prihvatljiv u zemljama bivše SFRJ. Novodoneseni zakoni koji reguliraju hipoteku pokazuju značajna odstupanja od načela akcesornosti, što ukazuje da moderna kreditna privreda treba neakcesorna sredstva osiguranja. U radu su pokazane prednosti zemljišnog duga kao neakcesornog sredstva osiguranja. Odlika apstraktnosti je posljedica neakcesornosti i uopće nije nužno posebna odlika zemljišnog duga. Opovrgnuti su prigovori da apstraktnost zemljišnog duga znači preuzimanje principa apstraktnosti stjecanja stvarnih prava njemačkog prava. Autor vidi probleme kod preuzimanja ovog instituta u fiducijarnom karakteru zemljišnog duga, te naznačava probleme preosiguranja vjerovnika, nepravičnih klauzula u formularnim ugovorima banaka, kao i probleme zaštite potrošača. 

U drugom dijelu rada izvršena je analiza rješenja njemačkog i slovenskog prava. Zakonska je regulativa skromna, ali je u njemačkom pravu detaljno regulirana hipoteka, a bankarska i sudska praksa i doktrina su u potpunosti uobličile ovaj institut. Za uspješno funkcioniranje u tranzicijskim zemljama nužno je detaljno urediti hipoteku, te u zakonske odredbe o zemljišnom dugu ugraditi pravila prihvaćena u njemačkoj praksi. Složenost problema s kojima se suočila njemačka kreditna praksa i doktrina, izazivaju sumnju da su kreditne privrede u zemljama bivše SFRJ trenutno u stanju primijeniti ovaj institut.

Ključne riječi: zemljišni dug, neakcesorno sredstvo osiguranja, osiguranje kredita.