U radu se nastoji cjelovito obraditi institut prethodnoga (prejudicijelnoga) pitanja u hrvatskom parničnom procesnom pravu kao pitanja o postojanju ili nepostojanju nekog prava ili pravnog odnosa o čijem prethodnom rješenju ovisi odluka suda o nekom drugom, u pravilu glavnom, meritornom, pitanju. Institut se uvodno impostira određivanjem objekta prethodnoga pitanja, značenja njegove prethodnosti, njegove funkcije kao činjeničnoga pitanja te okolnosti da je ono po svom sadržaju konkretno pravno pitanje. Nakon toga izlažu se tri načina rješavanja prethodnoga pitanja - kao prethodnoga u postupku u kojem se javilo, kao glavnog u posebnom postupku pred za to nadležnim tijelom te u slučaju kad je o njemu obvezujuću odluku već donio sud ili drugo nadležno tijelo. Problem vezanosti suda za odluku o prethodnom pitanju u nastavku se razrađuje s aspekta mogućeg prejudicijelnoga djelovanja sudskih odluka donesenih u parničnom postupku. S time u vezi najprije se rekapitulira stav autora razvijen u njegovim prethodnim radovima o mogućoj djelotvornosti sudskih odluka kao pravno relevantne činjenice, kao specifičnog dokaznog sredstva (javne isprave) i kao individualne pravne norme, pri čemu se posebno razmatra odnos te djelotvornosti i pravomoćnosti kao općeg svojstva sudskih odluka da proizvode svoje učinke već prema sadržaju zaštite koju pružaju. Nakon toga odvojeno se analizira moguće prejudicijelno djelovanje deklaratornih, kondemnatornih te konstitutivnih odluka. Specifičnost je pristupa autora u tome što pokušava dokazati da, pored deklaratornih odluka, prejudicijelno djeluju i kondemnatorne odluke impliciranim pravomoćnim utvrđenjem utužene tražbine te konstitutivne odluke pravomoćnim "konstitutivnim utvrđenjem" novostvorenog pravnoga stanja. Pritom se mogući prejudicijelni učinak svakog od tih utvrđenja objašnjava dvjema predmnjevama - jednom apsolutnom o postojanju ili nepostojanju utvrđenoga prava, pravnoga odnosa ili pravnoga stanja s obzirom na trenutak na koji se odnosi pravomoćnost sudske odluke, odnosno kod konstitutivnih s obzirom na moment njihove pravomoćnosti, te drugom oborivom s obzirom na vrijeme nakon toga. Prejudicijelni učinak sudskih odluka precizira se određivanjem objektivnih, subjektivnih, vremenskih, procesnih i teritorijalnih granica njihove djelotvornosti. Rad se upotpunjuje analizom pravnih osnova prejudicijelnog djelovanja upravnih akata u sudskom postupku. Zaključno se institut prejudicijelnih pitanja problematizira s aspekta pravnih lijekova.



Ključne riječi: parnični postupak, pravomoćnost, prethodno pitanje, sudska odluka, upravna odluka.