UDK: 316.722::061.1EU
Ur.: 19. ožujka 2003.
Pr.: 23. svibnja 2003.
Prethodno priopćenje

Proširivanje - u potrazi za europskim identitetom

Rasprava o identitetu - posebno rasprava o kolektivnim identitetima - može se usredotočiti na nekoliko kratkih, ali važnih pitanja koje postavlja pojedinac u pluralnom društvu: Tko sam ja? Tko smo mi? Tko su ONI - DRUGI? Ova tri pitanja autor razmatra u prilogu o konstrukciji novog europskog identiteta - ili bolje rečeno novih europskih identiteta - u kontekstu proširenja Europske unije. Za potrebe ovog prikaza koristi se sljedeća definicija kolektivnog identiteta. Identitet je osjećaj pripadanja određenom entitetu, koji je određen različitim (u slučaju kolektivnih identiteta - usuglašenim i međusobno prihvaćenim) objektivnim i subjektivnim kriterijima. Svaki identitet treba shvatiti kao proces: on se pojavljuje, mijenja, preobražava i eventualno nestaje. Europski identiteti neće zahtijevati tek uključivanje, već i preobrazbu postojećih europskih identiteta koji počivaju na različitom shvaćanju Europe u najširem smislu. Novi europski identiteti morat će se graditi na pozitivnim iskustvima i tradicijama "europejstva", ali trebaju uzeti u obzir i prevladati negativna iskustva što su uzrokovala dosta patnje. To znači da (će) novi zajednički europski identiteti morati biti opećeprihvatljivi, uključivi i pluralistički te podrazumijevaju sveobuhvatnu strategiju njihova razvoja. Strategija treba biti izgrađena na novoj "ideologiji suradnje", zasnovanoj na uključivanju, ravnopravnosti i priznavanju različitosti. Uzimajući u obzir činjenicu da u integrativnim procesima neće tako brzo nestati nacionalne države, novi europski identiteti morat će postojati uz postojeće tradicionalne identitete i patriotizam; štoviše, treba biti razvijen demokratski nadnacionalni patriotizam što je moguće samo pod pretpostavkom pravilnog rješavanja problema demokratske nedostatnosti Europske unije.

Ključne riječi: EU, identitet, kolektivni identiteti, tradicionalni identiteti, europski identitet.