Ustav, kao najviši državni akt, sadrži odredbe kaznenog postupka. U isto vrijeme, najvažnija se prava zajamčena ustavom mogu također naći među načelima kaznenog postupka. Ustav republike Mađarske podcrtava četiri osnovna pravila pravičnog suđenja u kaznenim stvarima; sa distinkcijom se naglašava pozicija obrane kao i pretpostavka nevinosti, osobna sloboda pojedinca, te pravo ulaganja pravnih lijekova. Cilj ove studije jeste istražiti i analizirati ta dvostruka načela u svjetlu pozicije obrane.
S obzirom na pretpostavku nevinosti: kao što je to regulirano u gotovo sve i jednoj ustavnoj državi, a prema međunarodnim preporukama i ugovorima, okrivljeni ima pravo na presumpciju nevinosti. Ovo je osnovno načelo u uskoj vezi sa obranom, posebice sa aktivnošću branitelja, s obzirom na to da je "pravo na obranu takvo osobno pravo da se može izvesti iz ustavom proklamiranog načela pretpostavke nevinosti"
S obzirom na garancije osobne slobode: zakonitost prisilnih mjera sastoji se od dva elementa: od uvjeta i sredstava njihove primjene. Uvjeti moraju biti detaljno regulirani Zakonom o kaznenom postupku i postupovno tijelo treba u potpunosti provoditi radnje u skladu sa tim odredbama imajući u vidu rečeno, najvažnija je uloga branitelja paziti na zakonitost tih mjera. Po mome je mišljenju branitelj u stvari čuvar "zakona". Njegovo je pravo i obveza prepoznati postojanje mogućih negativnih uvjeta i o tome izvijestiti nadležne te u isto vrijeme staviti pod znak pitanja i sumnju u pozitivne uvijete
S obzirom na pravo ulaganja pravnih lijekova: nigdje ne postoji pravni sustav bez pogrešaka u funkcioniranju ovo samo po sebi ne predstavlja problem, osim u slučajevima kada se te pogreške ne mogu popraviti. Svrha prava na žalbu jeste popravak defektnih kaznenih odluka i mjera nadležnih vlasti. Ovo se pravo ne bi trebalo primjenjivati samo kako bi se ispravile pogrešne aktivne mjere nadležnih vlasti već i u slučajevima kada se samo pretpostavlja povređivanje zakona od strane istih.
S obzirom na pravo na obranu: okrivljeni ima pravo na obranu i branitelja stoga što kazneno pravni sustav jedino može biti pravičan(nepristran i u skladu sa zakonom) i potpun ako njegova svrha nije samo otkrivanje i potvrđivanje kaznenih djela i počinitelja. Njegov cilj također mora biti i potpuna afirmacija prava okrivljenika i zaštita onih koji su pogrešno okrivljeni te njihovih prava.
Ključne riječi: ustav, branitelj, pretpostavka nevinosti, garancije osobne slobode, pravni lijek, pravo na obranu.
|