Otvaranjem stečajnoga postupka pravni se položaj stečajnoga dužnika, ali i određenih kategorija njegovih vjerovnika bitno mijenja; postupci u tijeku se prekidaju, stvaraju se uvjeti za atrakciju nadležnosti sudova, mijenja se dopušteni put pravne zaštite, neki se postupci obustavljaju; formira se stečajna masa, dolazi do aktualizacije i aderacije tražbina stečajnih vjerovnika, mijenjaju se status (nekih) oblika osiguranja tražbina i način njihova ostvarivanja, tzv. relativne zabrane disponiranja imovinom dužnika gube pravnu snagu, ograničava se pravo vjerovnika da odvojeno ostvaruju neka prava prema trećima, modificira se mogućnost prijeboja tražbina; uspostavlja se poseban režim za ispunjavanje pravnih poslova zasnovanih prije otvaranja stečajnoga postupka; nastaje mogućnost pobijanja pravnih radnji poduzetih prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se oštećuju vjerovnici. U ovom se radu nastoji sustavno i u komparaciji s novim njemačkim insolvencijskim pravom obraditi segment tzv. osnovnih (procesnopravnih i materijalnopravnih) posljedica otvaranja stečajnoga postupka, dakle sve posljedice otvaranja stečajnoga postupka, osim onih koje se tiču ispunjavanja pravnih poslova i pobijanja pravnih radnji.

Ključne riječi: stečajni postupak, otvaranje, pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka.