Gospodarske djelatnosti libertina

UDK: 349.3-055.2(37)
        326.8-055.2(37)
Ur.: 17. travnja 2000.
Pr.: 31. ožujka 2000.
Izvorni znanstveni članak 

Predmet ovog istraživanja je rad libertina: tema koju nisu obradili moderni romanisti budući da su bili prvenstveno zaokupljeni radom libertina, smatrajući gospodarske djelatnosti libertina nevažnima.
Ovo je istraživanje pokušalo ustanoviti da li su većinu djelatnosti liberta mogle obavljati i libertine. Takva hipoteza omogućava shvaćanje položaja libertina koji se razlikovao od položaja supruge, konkubine ili prostitutke.
Istraživanje se usredotočuje na razdoblje između 3.-2. st. pr.n.e. i 2.-3. st. n.e. Izvori su vrlo oskudni, čine ih prvenstveno dokumenti iz gospodarske i trgovačke prakse. Prvo pravno priznavanje djelatnosti libertina potječe iz razdoblja principata pa stoga pravna mišljenja postaju važna za određivanje statusa liberti: primjerice, Ulpijan iznosi hipotezu da libertine mogu obavljati poslovanje na kopnu i moru. Međutim, normativni tekstovi pojavili su se tek kasnije u vrijeme Justinijana kada je stvoren institut pravnog skrbništva nad ženama, robovima i libertinama, slično kao i za muškarce, i to za one koje su profesionalni doktori ili notari. Ipak, radilo se o partikularnom, a ne i općem institutu.
Sve ovo odražava karakteristiku "muškog šovinizma" u društvu koje je bilo potpuno indiferentno spram djelatnosti libertina (iako ih nije zabranjivalo) dok je izričito prihvaćalo i uređivalo gospodarske djelatnosti muškaraca.


Ključne riječi: rad, libertina, gospodarske djelatnosti.