Rad raspravlja jedno od središnjih i ovodobnih prijepora bioetike - vrijednosno-ćudoredno-deontološke te pravne prijepore medicinske informatike, telemedicine.
Autorov je stav da stanje i mogućnosti ovodobne računalne tehnologije i telekomunikacijske tehnologije, svake zasebno i posebice povezane, inače a navlastito primijenjene u medicini, trebale bi, na razini svijesti, načela i na razini prakse, neporecivo uključiti trajnu, postojanu i nezaobilaznu skrb o mogućim ugroženim, zanijekanim vrijednostima - pojedinca, skupina, društvene zajednice, pacijenta, liječnika. U protivnom su moguće dalekosežne, složene, opsežne a nedopustivo neprimjerene posljedice.
Slijedom prethodnoga autor upućuje na moguća osnovna mjerila u medicinskoj informatici, telemedicini, potom na zalihna (redundantna) ćudoredno-deontološka te pravna načela - zaštićene vrijednosti, i propituje njihovu opstojnost u znanstvenoj literaturi, uz piščeve prosudbe.
Zaključna je tvrdnja i poruka rada da je, ćudoredno-deontološki, stanje u medicinskoj informatici u nas krajnje neprimjereno, a zbog nepostojanja, ni danas, zakona koji bi, prema izričitim odredbama čl. 37. URH iz 1990., trebao urediti zaštitu podataka i nadzor nad informatiekim sustavima u nas, i nedopustivo neprimjereno - neustavno stanje informatičkih sustava inače u nas, te otuda i u medicini.


Ključne riječi: etika, ćudoređe, deontologija, načela, nedicinska informatika, telemedicina.