Zemljišne knjige pružaju vanjsku sliku činjeničnog i pravnog stanja nekretnina. Zemljišnoknjižnim se upisima publicira sve što je mjerodavno za pravno i činjenično stanje nekretnine. Slika koju o pravnom i činjeničnom stanju nekretnine daju zemljišne knjige nekad može biti pogrešna. Zemljišnoknjižno stanje može biti nepotpuno ili neistinito. Zemljišnoknjižno stanje je nepotpuno kad u zemljišnoj knjizi nisu upisana sva prava, osobni odnosi ili pravne činjenice koje postoje na nekoj nekretnini. Zemljišnoknjižno stanje različito je od izvanknjižnog pravnog stanja kad je u zemljišnoj knjizi proveden nevaljan, neistinit upis. Kad je zemljišnoknjižno stanje nepotpuno, usklađuje se s izvanknjižnim pravnim stanjem nekretnina upisivanjem izvanknjižno stečenih prava na nekretninama. Neistinito zemljišnoknjižno stanje usklađuje se s izvanknjižnim pravnim stanjem brisanjem nevaljanih upisa - pravnim lijekovima u zemljišnoknjižnom postupku i brisovnom tužbom. Usklađivanje zemljišnoknjižnog s izvanknjižnim pravnim stanjem nekretnina nastalim pretvorbom društvenog vlasništva i uspostavom pravnog jedinstva nekretnine provodi se po prijelaznim i završnim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Usklađivanje zemljišnoknjižnog stanja s promjenama broja, površine, oblika, izgrađenosti zemljišta provodi se upisom promjena podataka o zemljištu na temelju prijavnog lista katastra o promjeni provedenoj u katastru zemljišta. Na taj se postupak primjenjuju odredbe novog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina koji se primjenjuje od 1.3.2000. godine. Na mogućnosti usklađivanja zemljišnoknjižnog s izvanknjižnim pravnim i činjeničnim stanjem nekretnine od velike je važnosti jesu li već nastupili u korist poštenih stjecatelja pravni učinci zaštite povjerenja u potpunost i istinitost. 

Ključne riječi: zemljišne knjige, zabilježba spora, privremena mjera zabrane otuđenja
i opterećenja, brisovna tužba, prijavni list, zaštita povjerenja, katastar zemljišta.