Postojanje i poslovanje gospodarskih subjekata podrazumijeva, pored ostalog, i podmirivanje dospjelih obveza što ih oni imaju u odnosu na svoje vjerovnike. Za razliku od rješenja što su ih poznavali pravni i politički sustavi u prošlosti, suvremene pozitivnopravne mjere u krajnjoj, ali i vrlo učinkovitoj, liniji sadržane su u propisima stečajnog prava. Obično se to opravdava zaštitom vjerovnika te eliminiranjem gospodarskih subjekata, odnosno onih subjekata koji su izgubili sposobnost uspješnog i urednog poslovanja u pravnom poretku.
Hrvatsko stečajno pravo nalazi svoja pozitivna ishodišta u Stečajnom zakonu (N.N.44/96.) i Zakonu o izmjenama i dopunama tog zakona (N.N. 29/99.). Polazeći od propisa ovih zakonskih akata, autor se u ovome radu najviše bavi pitanjem položaja vjerovnika u stečajnom postupku, ali isto tako stečajnim razlozima, kao i uopće pojmom i razvitkom stečaja kroz povijest, dajući i kratak pregled razvitka hrvatskog stečajnog prava.

Ključne riječi: stečaj, stečajni razlozi, vjerovnik, tražbina, dužnik.