Kasnorimsko pravo u svojim modificiranim oblicima proživjelo je i održalo se kroz čitav srednji vijek, dobivši nove nazive i strukture, posebno na području Panonske nizine. 

Slavonija i Srijem ima izgrađen javnopravni i privatnopravni sustav od XII. do XVI. stoljeća, kojeg su baštinili iz kasnorimskog pravnog sustava, dakako modificiranog na postojeće uvjete vremena i prostora.

Javnopravni i privatnopravni odnosi bili su regulirani pravnim normama i običajima te, kao u ostaloj Hrvatskoj -Dalmaciji i Istri, i u Slavoniji i Srijemu nalazimo statute gradova, darovnice, privilegije, slobode gradovima i općinama, ukaze, pokretanje pravnih postupaka, sudskih postupaka, kazneno pravo itd.

Izdvojeno je nekoliko dokumenata koji potvrđuju razvijen stupanj javnog i privatnog prava u Slavoniji i Srijemu, a bili su uobičajeni za tadašnju srednju Europu u razvijenom srednjem vijeku:
-primjer gradskog statuta (Statut grada Iloka, iz 1525. godine),
-primjer darovnice (Isprava kralja Andrije II. knezu Marcelu Pakračkom, iz 1229. godine),
-primjer privilegije i slobode građanima (Isprava hercega Kolomana Virovitici, iz 1234. godine),
-primjer pokretanja pravnog postupka beatifikacije ("Čudesa Ivana Kapistrana", iz 1460. godine)

Izdvojene isprave dokaz su kako je u tadašnjim uvjetima prostora i vremena razvijenog srednjeg vijeka i feudalizma pravna država egzistirala na prostoru Slavonije i Srijema kroz javnopravne i privatnopravne dokumente, statute kojima su se uređivali odnosi građana, kroz darovnice, privilegije i sloboštine građana, pravne - javne i privatne postupke, 
kroz različite, a tada uobičajene, pravne norme i običaje.

Ključne riječi: slavonsko srednjovjekovno pravo.