Osnovni pravni učinak upisivanja stvarnih prava na nekretninama, obveznih prava na nekretninama, osobnih odnosa nositelja tih prava te pravnih činjenica jest da se time publicira, daje vanjska vidljivost tim pravima, da se publicira postojanje određenih osobnih odnosa i pravnih činjenica koje ukazuju ili utječu na pravno stanje nekretnina i mogućnost raspolaganja pravima na nekretninama. Zemljišnoknjižnim se upisima daje vanjska slika pravnog stanja nekretnine. No, slika koju o pravnom stanju nekretnina daju zemljišnoknjižni upisi nekad može biti pogrešna. Publicirano zemljišnoknjižno stanje može biti nepotpuno ili različito od izvanknjižnog, stvarnog, zbiljskog pravnog stanja nekretnine. Tada u odnosu na poštene stjecatelje koji su postupali u dobroj vjeri, s povjerenjem da je zemljišnoknjižno stanje potpuno i istinito, djeluju pravni učinci zaštite povjerenja. Ta se zaštita sastoji u tome da pošteni stjecatelji upisom stječu prava na nekretninama na temelju povjerenja u zemljišne knjige, neovisno o tome što je zemljišnoknjižno stanje bilo nepotpuno ili neistinito. Pretpostavke pružanja zaštite povjerenja, kao i pravne učinke te zaštite, uređuje Zakon o zemljišnim knjigama čije se odredbe o zaštiti povjerenja nadovezuju i proizlaze iz odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima o zaštiti povjerenja.

Ključne riječi: zemljišna knjiga, javna vjera zemljišnih knjiga, javnost zemljišnih knjiga, zaštita povjerenja, zaštita povjerenja u potpunost, zaštita povjerenja u istinitost, tužba za brisanje, višestruko otuđenje nekretnine, dobra vjera.