Predmet pretvorbe društvenog vlasništva u građansko najšire je pravo na stvarima (u našem razmatranju na nekretninama) koje je u vremenskom slijedu razvoja samoupravljanja pripadalo društvenopravnim osobama: najprije pravo upravljanja na nekretninama u državnom vlasništvu (od 1945. do 1953.), zatim pravo korištenja na nekretninama u društvenom vlasništvu (od 1953. do 1971. - period tzv. posrednog samoupravljanja) i napokon pravo raspolaganja (od 1971. do pretvorbe - period tzv. neposrednog samoupravljanja) pod pretpostavkom da nisu isključena pravom na restituciju vlasništva prijašnjem vlasniku, odnosno ovlašteniku prava na naknadu za oduzetu imovinu (1945.-1991.god.).

Predmet pretvorbe je i pravo korištenja radi građenja na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu koje isključuje restituciju prava vlasništva prijašnjem vlasniku, odnosno ovlašteniku prava na naknadu za oduzetu imovinu. U pravo vlasništva pretvara se i pravo korištenja radi građenja, koje je stekao prijašnji vlasnik ili njegov pravni sljednik na temelju prvenstvenog prava korištenja.

Na temelju iscrpne analize koju je izvršio u posebnoj monografiji (Pravo korištenja građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, 1985. god.) autor je utvrdio da se iza zakonskog termina pravo korištenja građevinskog zemljišta krije više različitih prava koja su pripadala društvenopravnim osobama, vlasničkopravnim osobama i prijašnjim vlasnicima, odnosno njihovim pravnim sljednicima, a stjecala su se i gubila pod različitim pravnim pretpostavkama; neka su bila izvan prometa, a druga u prometu ili u ograničenom prometu.

Pretvorba prva tri prava (prava upravljanja, korištenja, raspolaganja) gospodarskih subjekata izvršena je pretvorbom nositelja tih prava u vlasničkopravne subjekte (trgovačka društva).

Predmnijeva se da je ovlaštenik prava na nekretninama u društvenom vlasništvu osoba koja je bila upisana kao njihov nositelj, ali se može dokazivati suprotno, da ih je izvanknjižno stekla druga osoba, po različitim pravnim osnovama.

U radu su izložena pravila o upisu u zemljišnu knjigu prava vlasništva koje je nastalo pretvorbom prava na nekretninama u društvenom vlasništvu i to: na temelju privatnih i javnih isprava, odluka sudova i drugih nadležnih tijela te dokaza o neprekinutom nizu izvanknjižnih stjecanja.

Izložene su osnove prestanka prava korištenja radi građenja i ostvarenog prvenstvenog prava korištenja radi građenja, među kojima je najčešća okolnost što zgrada nije izgrađena u određenom roku.

Na kraju su izložena posebna pravila o pretvorbi prava na nekretninama bivših društvenopolitičkih, sportskih i drugih organizacija u vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno u vlasništvo općina, gradova i županija.

Ključne riječi: pretvorba, vlasništvo, uknjižba, društveno vlasništvo, pravo upravljanja, pravo korištenja, pravo raspolaganja, neizgrađeno građevinsko zemljište.