Povežite se s nama:
 
Poruka

zbornik s 2 2002

Vrela radnopravnog i socijalnopravnog standarda članova posade broda

 
Dr. sc. Marinko Đ. Učur, izvanredni profesor 
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
UDK: 349.2/.3:347.793](094)
Ur.: 3. lipnja 2002. 
Pr.: 4. srpnja 2002.
Stručni članak
 
 
 
Brojna državna (unutarnja, nacionalna) i međunarodna (univerzalna) vrela uređuju složene, posebne i specifične radnopravne i socijalnopravne odnose pomoraca. Ti odnosi zahtijevaju posebnu metodologiju primanja i nomotehnički pristup u stvaranju propisa koji ih uređuju.
 
Članovi posade pomorskih brodova zahtijevaju posebnu radnopravnu i socijalnopravnu regulativu i zaštitu, a Međunarodna organizacija rada (MOR, ILO, ITO) "poziva sve države (vlade), poslodavce i posloprimce na aktivnost u cilju postizanja veće radne i socijalne sigurnosti i socijalne pravde za sve pomorce".
 
Brojni pojmovi, kategorije i odnosi uređeni su konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rad, zakonima i podzakonskim aktima.
 
Posebno se naglašava originalnost kolektivnog ugovora između sindikata pomoraca i brodara i preciznost ugovora o radu o svojstvu pomorca, trajanju zaposlenja, zaradi, radnom vremenu, smještaju i prehrani, osiguranju i dr.
 
Ključne riječi: pomorac, prava, konvencije, brodar, vrela prava, standard posade broda.
 
 
 
 
 

Načelo dobre vjere u poredbenom pravu pomorskog osiguranja


Dr. sc. Drago Pavić, redoviti profesor 
Visoka pomorska škola Sveučilišta u Splitu 
UDK: 341.441.62:368.23
Ur.: 17. lipnja 2002. 
Pr.: 1. srpnja 2002.
Pregledni članak
 
 
 
U tekstu se poredbeno pravno analizira primjena načela dobre vjere u pravnom poslu pomorskog osiguranja. Prikazuju se rješenja pojedinih pravnih sustava i ukazuje na razlike, posebice između zemalja common law i civil law sustava. Zakonodavna rješenja analiziraju se s aspekta unifikacije prava pomorskog osiguranja. Prikazuju se najnovija stajališta judikature o primjeni načela dobre vjere. Zaključuje se da je načelo dobre vjere jedno od temeljnih načela pravnog posla osiguranja. Naglašava se da otvorena pitanja u primjeni toga načela treba regulirati ugovornim odredbama stranaka. Zaključuje se da je unifikacija prava pomorskog osiguranja poželjna, a da razlike između pojedinih pravnih sustava o primjeni načela dobre vjere nisu nepremostiva prepreka. 
 
Ključne riječi: ugovor najvećeg povjerenja, načelo dobre vjere, poništenje ugovora, usporedno pravo pomorskog osiguranja. 
 
 

Odgovornost prijevoznika u domaćem i međunarodnom prijevozu putnika i prtljage zrakom


Sandra Debeljak - Rukavina, dipl. iur., znanstveni novak 
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
UDK: 347.824.2:656.7.025.2
Ur.: 6. lipnja 2002.
Pr.: 24. lipnja 2002.
Pregledni članak
 
 
 
U radu se prikazuju međunarodni i domaći izvori koji reguliraju materiju odgovornosti prijevoznika za štete koje pretrpe putnici i prtljaga u zračnom prijevozu. Analiziraju se odredbe o odgovornosti prijevoznika iz Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu i odredbe međunarodnih dokumenata i sporazuma donesenih od 1929. godine, kada je donijeta Varšavska konvencija pa do 1999., kada je u Montrealu donesena Konvencija o ujednačavanju nekih pravila za međunarodni prijevoz zrakom. Predlažu se nova zakonska rješenja koja bi slijedila europske i svjetske tendencije u razvoju odredbi o odgovornosti prijevoznika pri prijevozu putnika i prtljage.
 
 
Ključne riječi: prijevoz putnika i prtljage zrakom, odgovornost zračnog prijevoznika, tzv. Varšavski sustav, IATA sporazumi IIA i MIA, Pravilnik Vijeća Europske zajednice br. 2027/97., Montrealska konvencija.
 
 
 

SCOPIC klauzula - novi vid odstupanja od tradicionalnih načela spašavanja


Dr. sc. Dorotea Ćorić, viši asistent 
Jadranski zavod - HAZU, Zagreb
UDK: 347.799.2
Ur.: 31. svibnja 2002.
Pr.: 28. lipnja 2002. 
Prethodno priopćenje
 
 
 
U radu se prikazuju osnovna obilježja Klauzule o posebnoj naknadi i zaštiti, koja se nalazi u prilogu novog LOF obrasca iz 2000. godine.
Spomenuta Klauzula omogućava spašavateljima pravo na posebnu naknadu i u onim slučajevima kada ne postoji prijetnja morskom okolišu.
Autorica upozorava na razlike između naknade koja se može ostvariti pozivanjem na navedenu klauzulu i posebne naknade koja se može ostvariti prema Međunarodnoj konvenciji o spašavanju, iz 1989. godine.
Zaključno autorica ističe da spomenuta Klauzula izražava namjere da se klasični sustav spašavanja, temeljen na načelu da bez uspjeha - nema ni nagrade, polako napusti.
 
Ključne riječi: ugovor o spašavanju, posebna naknada, sigurnosna mreža, nagrada za spašavanje, SCOPIC klauzula, LOF. 
 
 
 

Hrvatsko željezničko pravo i mjere prilagodbe pravu Europske unije prema Planu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

 
Dr. sc. Nikoleta Radionov, asistent 
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
UDK:340.137:656::061.1EU](497.5)
Ur.: 18. lipnja 2002.
Pr.: 1. srpnja 2002.
Pregledni znanstveni članak
 
 
 
Proces harmonizacije domaćeg zakonodavstva s područja željezničkog prometa prema Planu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju započeo je izradom prve verzije Nacrta Zakona o željezničkom prometu, koji bi zamijenio postojeći Zakon o hrvatskim željeznicama. Novi bi se propis umjesto pretežitog uređivanja ustrojstva i rada najvećeg prijevoznika, trgovačkog društva Hrvatske željeznice, bavio organizacijom i funkcioniranjem liberaliziranog i dereguliranog željezničkog tržišta, po uzoru na ono jedinstvenog tržišta EU-a. Nacrt je izrađen na temelju direktiva EU-a, poštujući osnovne zahtjeve za razdvajanjem upravljanja infrastrukturom (koje ostaje u rukama države), od prijevozničke djelatnosti koja se ustrojava na načelu slobodne tržišne utakmice više domaćih i stranih prijevoznika kojima se uz određene uvjete dopušta ulazak na željezničku infrastrukturnu mrežu. Donošenjem tog propisa u Hrvatskoj će započeti postupak postupne liberalizacije javnog sektora željezničkog prometa, što će biti početak kraja jednog od najvećih državnih monopola.
 
Ključne riječi: željezničko pravo, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, acquis communautaire, harmonizacija prava, Zakon o hrvatskim željeznicama, Nacrt Zakona o željezničkom prometu, restrukturiranje željeznica. 

Iz pravnopomorske povijesti Rijeke i Sušaka


Dr. sc. Željko Bartulović, docent 
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
UDK: 347.79(497.5-2 RIJEKA+SUŠAK)
Ur.: 3. srpnja 2002.
Pr.: 15. srpnja 2002.
Prethodno priopćenje 
 
 
 
Pomorstvo se u Rijeci počinje razvijati intenzivnije u XVIII. st. Rijeka i Trst su 1719. godine dobili status slobodnih kraljevskih gradova i luka, 1753. utemeljeno je Austrijsko, a 1785. Ugarsko primorje. Položaj Rijeke carica Marija Terezija utvrđuje patentima 1776. i 1779. godine. Rijeka, zbog svojih pomorskih pogodnosti, postaje predmet velikomađarskih zahtjeva. Državnopravni status grada nije riješen Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868., ali je mađarska strana u praksi upravljala gradom koristeći prevlast u zajedničkim organima vlasti ugarskog dijela monarhije. Rijeka i Sušak 1918. godine postaju dijelom Države SHS, ali ih Italija okupira, nastojeći hrvatska i slovenska područja ostaviti bez luke koja ima željezničku vezu, pri čemu je uočljiva nezainteresiranost velikosrpskih krugova. Rapallski ugovor 1920. godine predviđa formiranje Riječke države, ali njene istočne granice nisu utvrđene. 1924. godine Riječka država anektirana je Italiji, a Delta i Baroš priznati su kao dio Kraljevine SHS.
Italija je na razne načine nastojala onemogućiti rad riječke luke, pa predlaže osnivanje zajedničkog lučkog konzorcija s Kraljevinom SHS i Riječkom državom. Nakon 1924. nastojala je omesti rad sušačke luke. Zajednički interesi iredentističke i velikosrpske politike na štetu hrvatskih i slovenskih područja izraženi su u Nettunskim konvencijama 1925. godine. Kraljevina SHS uvela je željezničke tarife kojima sušačka luka postaje nekonkurentna. Italija je u Rijeci utemeljila slobodnu carinsku zonu. Sušak nije od države dobio zonu, već je tek 1933. godine izgradio samo Javna i slobodna carinska skladišta. Pitanje raspodjele austro-ugarske trgovačke flote riješeno je nepovoljno, sporazumima Trumbić-Bertolini 1920. godine.
Brojni pravni propisi reguliraju pomorskopravnu materiju, npr. povelja Karla VI. o proglašenju Rijeke i Trsta slobodnim lukama 1719., Edikt o plovidbi Marije Terezije, 1774., te razni jugoslavenski i talijanski propisi u XX. st. Uz pomorstvo se vezuje rad državnih ustanova i gospodarskih subjekata te istraživanja znanstvenika.
 
Ključne riječi: pomorsko pravo, povijest, Rijeka, Sušak.
 
 
 

Javne statusne ovlasti zapovjednika broda


Dr. sc. Nenad Hlača, izvanredni profesor 
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
UDK: 347.793.1
Ur.: 20. lipnja 2002.
Pr.: 3. srpnja 2002.
Pregledni znanstveni članak
 
 
 
Rad sadrži pregled statusnih ovlasti zapovjednika broda koje u pravilu na kopnu obavljaju nadležni organi države. Prikazano je stanje prema Pomorskom zakoniku Republike Hrvatske i prema Pravilniku u slučaju rođenja ili smrti, nalaska napuštenoga novorođenoga djeteta, primitku izjave posljednje volje i postupku s imovinom umrlih osoba na brodu. Pojašnjeni su instituti povezani s tom problematikom, a uređeni su Zakonom o proglašenju nestalih osoba umrlim i dokazivanju smrti, Obiteljskim zakonom i Zakonom o nasljeđivanju.
 
Ključne riječi: zapovjednik broda, rođenje djeteta na brodu, smrt na brodu, nahoče na brodu, brodska oporuka, proglašenje nestale osobe umrlom.

Više članaka ...

  1. Prevozne pogodbe: sedanjost in prihodnost slovenskega ter mednarodnega prava
  2. Značenje Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti u slučaju štete od onečišćenja brodskim gorivom, 2001.
  3. Ugovorni odnosi kod ukrcaja i iskrcaja tereta iz broda
  4. Nacrt Protokola o izmjenama Atenske konvencije iz 1974. godine o prijevozu putnika i njihove prtljage morem
 
.